Amerika će Venezueli uzeti gotovo sve zalihe nafte

SAD uvele naftni embargo 2024.

"Nafta će se tankerima prevoziti izravno do iskrcajnih luka u Sjedinjenim Državama", napisao je Trump na društvenim mrežama.

Analitičari koje je konzultirao CNN navode da bi ta količina nafte dolazila i iz venezuelanskih kopnenih skladišta i s nekih zaplijenjenih tankera koji već prevoze sirovu naftu.

Venezuela je, nakon što su SAD krajem prošle godine uvele naftni embargo, nagomilala znatne zalihe sirove nafte.

Ukupni kapacitet oko 48 milijuna barela

Prema riječima Phila Flynna, višeg tržišnog analitičara u Price Futures Groupu, venezuelanski skladišni kapacitet iznosi oko 48 milijuna barela, što znači da bi ovakav transfer mogao gotovo u potpunosti isprazniti zalihe.

Međutim, visoki dužnosnik administracije, koji je za CNN govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je nafta već proizvedena i uskladištena. Većina se trenutačno nalazi na brodovima i trebala bi biti preusmjerena prema američkim rafinerijama uz obalu Meksičkog zaljeva.

Točan vremenski okvir nije poznat, ali dužnosnici navode da bi se transfer trebao odviti brzo zbog teške prirode venezuelanske sirove nafte.

Jedna od najprljavijih vrsta nafte

Venezuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu – više od 300 milijardi barela. No klimatski stručnjaci upozoravaju da je riječ o jednoj od najprljavijih vrsta nafte na svijetu. Većina se nalazi u pojasu Orinoco i radi se o teškoj, „kiselkastoj“ nafti, sličnoj kanadskim naftnim pijescima. Gusta je, teško se izvlači i zahtijeva puno energije – često uz korištenje prirodnog plina – što znatno povećava emisije stakleničkih plinova, piše CNN.

Rafiniranje je također složenije zbog visokog udjela sumpora, a zastarjela i loše održavana infrastruktura povećava rizik od curenja metana, spaljivanja plina (flaringa) i izlijevanja nafte. Metan je posebno opasan jer kratkoročno zagrijava planet više od 80 puta snažnije od CO₂. Prema podacima, emisije po barelu venezuelanske nafte više su nego dvostruko veće od svjetskog prosjeka.

Problem metana i odvraćanje od čiste energije

Iako bi američke naftne kompanije mogle donekle smanjiti emisije, stručnjaci ističu da postoje jasne granice. Osim okolišnih, problematični su i ekonomski aspekti: proizvodnja je pala ispod milijun barela dnevno, a za održavanje sadašnje razine trebalo bi uložiti više od 50 milijardi dolara. Povratak na nekadašnje razine zahtijevao bi gotovo 200 milijardi dolara – u trenutku kad globalna potražnja za naftom usporava.

Stručnjaci zaključuju da bi najveća klimatska šteta takvog poteza bila odvraćanje pažnje od tranzicije na čistu energiju i produbljivanje zastarjelog, konfliktnog odnosa prema fosilnim gorivima.

Još važniji mogao bi biti utjecaj na globalne napore za zaustavljanje klimatske krize, rekao je Prince: „Najznačajniji klimatski učinak intervencije u Venezueli ne bi bio izravno ispuštanje golemih količina ugljika, već neizravni učinci: odvlačenje pažnje od tranzicije na čistu energiju, jačanje mentaliteta sukoba oko resursa iz 20. stoljeća te stvaranje nestabilnosti koja usporava koordinirano klimatsko djelovanje.“